Northeastern Borderline Local Idioms of „Posavski“ Subdialect of Slavonian Dialect

Ciljevi i hipoteza Cilj je istraživanja bio zabilježiti govore u mjestima Antin, Bogdanovci, Nuštar, Svinjarevci i Tordinci te analizirati prikupljene jezične činjenice, stvoriti na temelju toga opis tih govora predstavljajući njihov naglasni sustav, fonološku, morfološku, tvorbenu, sintaktičku i leksičku razinu. Nadalje, zabilježene osobine usporediti s jezičnim osobinama posavskoga poddijalekta i šire, slavonskoga dijalekta, kako bi se ustvrdilo pripadaju li im ovi govori. Hipoteza je bila kako svi govori pripadaju slavonskome dijalektu, te da svi, osim svinjarevačkoga, pripadaju posavskome poddijalektu. Metodologija Građu ovoga rada čine u prvome redu tonski zapisi prikupljeni terenskim radom u istraživanim mjestima. Prvi je korak bio pronaći prikladne osobe koje bi ponudile reprezentativnu sliku govora u samome mjestu. Uvjet je bio da kazivači budu osobe oba spola te da su proveli život u istraživanome mjestu, da su tu odrasli i da tu žive i danas. S kazivačima su vođeni razgovori otvorenoga tipa. Kazivačima je uglavnom bilo prepušteno da govore o temi koja njih zanima s ciljem da govore svojim vernakularnim govorom . Jedino je jedna od tema morala biti i razdoblje Domovinskoga rata. Kazivačima je rečeno kako će se na temelju razgovora s njima stvoriti opisi govora u njihovu mjestu te su upozoreni u trenutcima kad bi snimanje započelo i kad je bilo dovršeno. Razgovori su vođeni i izvan trajanja snimanja te i s drugim osobama iz naselja što je omogućilo bolje poznavanje stanja jezičnih obilježja u mjestu te dodatni uvid u sociolingvističke okolnosti koje karakteriziraju odnos mještana prema govoru u njihovu mjestu. Građa je nakon toga transkribirana, govori su analizirani na temelju dobivenih podataka i stručne literature. Navedena su jezična obilježja, koja se pojavljuju u istraživanim mjesnim govorima, na fonološkoj, morfološkoj, tvorbenoj, sintaktičkoj i leksičkoj razini. Pokazalo se kako postoje razlike u govoru ovisno o kazivaču pa je bilo potrebno to prikazati i sociolingvističkom analizom svakoga govora. Rezultati i zaključci Rezultat su rada opisi govora Antina, Bogdanovaca, Nuštra, Svinjarevaca i Tordinaca. Zaključak je kako ti govori pripadaju slavonskome dijalektu. Stariji se govornici još služe govorom koji pripada posavskome poddijalektu, ali mlađi većinom ne. U govoru Svinjarevaca se ni starije osobe ne služe posavskim poddijalektom, međutim, postoje naznake na temelju kojih je moguće zaključiti kako je i taj govor u prošlosti pripadao posavskome poddijalektu. Svi istraživani govori predstavljaju granicu poddijalekta stoga je njihovo proučavanje prinos poznavanju toga tipa govora. Pokazalo se kako su govori srodni, ali međusobno različiti. Svi dijele određene zajedničke karakteristike, ali njihova je distribucija različita i međusobne su razlike izražene bar u jednoj od jezičnih razina. Očit je dijalekatski kontinuum.The goal of the research was to record local idioms in villages Antin, Bogdanovci, Nuštar, Svinjarevci and Tordinci and to analyse the collected language material, to create a description of these idioms by representing it through its accentual system, its phonological, morphological, word formation, syntactical and lexical level. Further on, to compare the noted characteristics with language characteristics of the „posavski“ subdialect and wider, with the characteristics of slavonian dialect , in order to establish whether these idioms are a part of them. The hypothesis was that all the idioms in question are a part of slavonian dialect, and that all of them except the idiom in Svinjarevci also belong to „posavski“ subdialect. The corpus of the work are primarily sound recordings made through field work in the villages. The first step was finding appropriate people who would give a representative image of the idiom in the village. The precondition for informants were that they spent their life in the village, that they have grown up in it and that it is where they live today. Informants took part in a open-end interview. They were allowed to pick the topic of their interest so they would use their vernacular speech. One of the topics had to concern the Croatian War of Independence period. Informants were told that based on their data, a description of their loacl idioms will be created and they were warned about the moments in which the recording was started and finished. Conversations also took place beyond the time of recording and with other locals which enabled a deeper knowledge on language characteristics in the village and a further insight about sociolinguistic context which affects the attitude of the locals towards the idiom of their village. Sound recordings were then transcribed, idioms were analysed according to collected data and scientific bibliography. The language characteristic of the researched local idioms were presented through their phonological, morphological, word formation, syntactical and lexical level. It became apparent that there are differences in speech depending on a specific informant so it was also necessary to do a sociolingustic analysis for every local idiom. Results of the work are descriptions of local idioms of the villages Antin, Bogdanovci, Nuštar, Svinjarevci i Tordinci. The conclusion is they are all a part of slavonian dialect. Older residents still use an idiom belonging to „posavski“subdialect, but younger ones mostly do not. In Svinjarevci, not even the older residents use such an idiom but there are elements which suggest that this local idiom also used to belong to „posavski“ subdialect in the past. All the investigated local idioms represent the border of a subdialect so studying them provides a contribution to better understanding of such type of local idioms. These local idioms are connected but they differ from one another. They all share common characteristics but their distribution is different and differences between them are apparent in at least one level of language. Dialect continuum is visible